Evropska kancelarija za podršku azilu (EASO) nedavno je objavila novi izveštaj o Avganistanu kao zemlji porekla izbeglica pod nazivom „Avganistan: Mreže“. Avganistan je u 2016. godini bio na drugom mestu zemalja porekla tražilaca azila u Evropskoj uniji, kada je 175.000 osoba iz te zemlje podnelo zahtev za azil u nekoj od država članica. Iako je u 2017. godini broj tražilaca azila opao zbog pooštrenih kontrola granica duž tzv. balkanske izbegličke rute, više od 40.000 osoba iz Avganistana zatražilo je azil u Evropskoj uniji.

Izveštaj „Avganistan: Mreže“ daje pregled različitih vrsta društvenih veza u Avganistanu i njihov značaj za pojedince i porodice, bilo tokom raseljavanja, integracije po povratku u zemlju porekla, ili posle internog raseljavanja unutar države. Avganistansko društvo je kolektivističko, pri čemu su želje i potrebe pojedinca manje bitne od potreba grupe kojoj pripadaju, bilo da je to porodica, pleme, klan ili lokalna zajednica. Odanost porodici, klanu ili lokalnim liderima u Avganistanu mnogo je veća nego povezanost sa predstavnicima vlasti. U izveštaju su detaljno opisani glavni principi, obaveze i odanosti koje postoje unutar različitih mreža, kao i uloga mreža prilikom donošenja pojedinačnih i grupnih odluka koje se tiču migracija.  U tom pogledu posebno je objašnjen uticaj šire grupe prilikom odlučivanja o podršci detetu da se bez pratnje odraslih zaputi ka Evropi. Izveštaj se osvrće i na to kako Avganistanci koji migriraju održavaju kontakte sa grupom kojoj pripadaju.