Broj izbeglica, tražilaca azila i migranata na u Srbiji u poslednjim danima maja iznosio je 6.658, pokazuju najnoviji statistički podaci sa kojima raspolaže UNHCR. To je za oko 700 manje nego prethodni mesec i oko hiljadu migranata manje nego u martu. Preko šest hiljada migranata i izbeglica ili oko 94% u maju je boravilo u nekom od pet centara za azil i trinaest prihvatnih centara. Sredinom meseca srušene su i barake u blizini glavne autobuske stanice u Beogradu, u kojima je u proteklih nekoliko meseci preko hiljadu migranata boravilo u uslovima koji mogu da se opišu kao ponižavajući i nedostojni čoveka. Većina ovih osoba, mahom iz Avganistana i Pakistana, među kojima je bio i veliki broj dece, dobrovoljno je otišla u prihvatne centre.

Kada je u pitanju postupak azila, Kancelarija za azil od početka godine nije donela nijednu pozitivnu odluku po zahtevu za azil, kojim bi tražiocu azila dodelila utočište ili supsidijarnu zaštitu. S druge strane, dva zahteva za azil su odbijena, a čak 18 je odbačeno, najčešće automatskom primenom koncepta sigurne treće zemlje. Ovo podrazumeva da se zahtev za azil može odbaciti ako je tražilac azila na putu do Srbije prošao kroz neku od zemalja koje su odlukom Vlade Srbije proglašene sigurnim trećim zemljama (sve zemlje u okruženju). Prilikom donošenja ovih odluka, Kancelarija za azil ne pribavlja nikakve garancije da će tražioci azila kojima je odbačen zahtev za azil biti prihvaćeni u države sa čije su teritorije ušli u Srbiju, kao i da će im biti omogućen pristup postupku azila u tim državama. Ovakva praksa ostavlja izbeglice koje borave u Srbiji bez mogućnosti dobijanja međunarodne zaštite, kako u Srbiji tako i u „sigurnim“ trećim zemljama u koje ne mogu da se vrate na regularan način.

U maju je 577 osoba pred policijskim službenikom izrazilo nameru da traži azil. Među njima je bilo najviše osoba iz Avganistana, čak 73,8%, a zatim Pakistana, Sirije i Iraka. Tražioci azila u maju bili su uglavnom muškog pola (95%). Od ukupnog broja tražilaca azila u maju, 326 su činila deca, od kojih je 11 bilo bez pratnje roditelja ili staratelja. Ova deca su, slično kao i ranijih meseci, najčešće dolazila iz Avganistana. Kancelarija za azil je registrovala 10 tražilaca azila, a zahtev za azil podnelo je devet osoba iz Avganistana, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Turske. U isto vreme, obavljene su tri usmene rasprave po zahtevima za azil tri osobe iz Pakistana. U maju je Kancelarija za azil donela dva rešenja o odbacivanju zahteva za azil četiri tražioca azila.