22.1.2022. Beogradski centar za ljudska prava predstavlja israživanje javnog mnjenja u vezi sa stavovima građana prema izbeglicama i migrantima u Republici Srbiji.

Ključni nalazi istraživanja pokazuju da velika većina građana (85%) ne zna koliko migranata i izbeglica trenutno boravi u Srbiji. S druge strane, svega 15% građana je reklo da zna koliko trenutno ima migranata u Srbiji, u proseku smatraju da ih ima oko 22 hiljade.

Na pitanje da li smatrate da bi izbeglice iz zemalja Bliskog istoka ili Afrike koje su ostale da žive u Srbiji trebalo da dobiju srpsko državljanstvo u skladu sa zakonom, većina građana (56%) je odgovorila negativno, dok svaki četvrti smatra suprotno. Kroz pitanja koja se tiču integracije izbeglica u pogledu zapošljavanja, obrazovanja, porodice i komšiluka stiče se utisak da žene, visoko obrazovani, građani iz urbanih sredina, kao i mladi pokazuju veći stepen tolerantnosti prema izbeglicama.

Na pitanje da li biste se družili sa izbeglicom iz zemalja Bliskog istoka ili Afrike, svaki drugi ispitanik je izjavio da bi se družio/la sa izbeglicom. Zanimljivo je da je spremnost za druženje sa izbeglicama nešto više zastupljena u Vojvodini, kao i među visoko obrazovanim građanima. Kada je reč o prihvatanju izbeglice kao člana porodice, nešto malo više od polovine ispitanika (54%) se protivi da im izbeglice iz zemalja Bliskog Istoka ili Afrike postanu deo porodice. Muškarci i ispitanici iz ruralnih područja nešto češće iskazuju negativan stav po ovom pitanju. S druge strane, malo više od trećine ispitanika (37%) je izjavilo da im tako nešto ne bi smetalo i pri takvom stavu su nešto češće žene, mladi i visoko obrazovani građani.

Više od polovine građana Srbije (56%), ne bi imalo ništa protiv da se izbeglice iz zemalja Bliskog istoka i Afrike dosele u njihov komšiluk. Ovo mišljenje je češće među Beograđanima i stanovnicima urbanih područja. S druge strane, 39% ispitanika deli suprotno mišljenje, najčešće zbog toga što misle da im komšiluk ne bi bio dovoljno bezbedan. Osetan je pozitivni pomak u pogledu prihvatanja izbeglica kao komšija u odnosu na 2019. godinu kada je manje od polovine ispitanika (42%) bilo otvoreno prema ovakvom stavu.

Velika većina ispitanika (78%), prihvata situaciju da dete iz porodice izbeglica iz zemalja Bliskog istoka ili Afrike ide sa njihovim detetom u školu. Zanimljivo je da je 2019.godine ovaj procenat bio znatno niži, čak 58%. Može se zaključiti da su građani Srbije bar u pogledu obrazovanja postali tolerntniji prema izbeglicama i da vide decu izbeglice kao članove društva koji imaju pravo na obrazovanje i usavršavanje kroz školski sistem.

Stiče se utisak da su građani postali tolerantniji i na radnom mestu gde je procenat ispitanika koji ne bi imao ništa protiv da im kolega/nica dolazi iz izbegličke populacije porastao sa 37% u 2019. godini na 51% u 2021. godini. Svaki drugi ispitanik bi prihvatio izbeglice iz zemalja Bliskog istoka i Afrike kao kolege i pomogli bi im da se osećaju dobrodošlo na radnom mestu. Dodatno, skoro trećina građana ne bi imala ništa protiv toga da rade sa izbeglicama, ali se ne bi družili sa njima van posla. Žene i stanovnici Beograda, iskazuju nešto veću spremnost da prihvate izbeglice kao kolege.

U pogledu stavova odobravanja državne politike prema migracijama, mišljenja su podeljena. Tako skoro četvrtina ispitanika odobrava politiku naše države prema migrantima iz zemalja Bliskog istoka i Afrike, dok nešto više od trećine (36%), deli suprotno mišljenje. Poređenja radi, broj ispitanika koji je odobravao politiku naše zemlje u pogledu migracija je bio nešto niži u 2019. godini gde je svaki treći građanin bio saglasan sa politikom. Zanimljivo je da je broj građana koji se izjasnio kao nedovoljno informisan u pogledu državne politike prema migrantima značajno opao sa 30% u 2019. godini na 16% u 2021. godini.

Na pitanje da li bi vam pri izboru partije za koju biste glasali bio važan stav te partije o migracijama, većina ispitanika (60%) je izjavila da im je važan. Zanimljivo je da ovakav stav nešto češće od ostalih dele penzioneri. Procenat ispitanika kojima je važno kakav stav o migracijama ima partija za koju glasaju je porastao za skoro 10% u odnosu na 2019. godinu.

Istraživanje o stavovima građana prema izbeglicama/migrantima u Srbiji je sprovedeno u saradnji sa Ipsos Strategic marketing agencijom na reprezentativnom uzorku od 1.000 građana tokom novembra 2021. godine. Upitnik na osnovu kog se vršilo istraživanje se sastoji od deset pitanja mešovitog karaktera. Većina pitanja je zatvorenog tipa sa ponuđenom skalom stavova koja pruža mogućnost ispitanicima da za svaku pojedinu tvrdnju izraze stepen svog slaganja ili neslaganja.

Kompletno istraživanje za 2021. godinu dostupno je ovde.

Istraživanje iz novembra 2019. godine možete pogledati ovde.